Muzej vučedolske kulture osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 21. veljače 2013. godine kao nacionalni muzej. Rezultat je to dugogodišnjeg nastojanja da se Vučedol zbog svojega značaja svrsta u prvi red arheoloških parkova i upiše u arheološku kartu ovoga dijela Europe.
Muzej se nalazi podno platoa Vinograd Streim, dijela višeslojnog naselja koje je živjelo više ili manje intenzivno od neolitika do srednjega vijeka. Najintenzivniji život odvijao se ovdje tijekom eneolitika u kasnom 4. i tijekom 3. tisućljeća prije Krista. Nakon nekoliko manjih arheoloških istraživanja, ali i jednog značajnijeg kojega je 1938. g. na vučedolskom Gradcu obavio njemački arheolog Robert Rudolf Schmidt, i koje je rezultiralo otkrićem najvećega objekta „Megaron ljevača bakra“ i slavne Vučedolske Golubice / Jarebice, na lokalitetu se od 1984. godine nastavlja sa sustavnim arheološkim istraživanjima u organizaciji Gradskog muzeja Vukovar i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Zahvaljujući znanstvenim interpretacijama arheoloških nalaza dobivenih istraživanjima, prvenstveno voditelja istraživanja i autora idejne koncepcije postava prof. dr. sc. Aleksandra Durmana, pročelnika Katedre za arheometriju i metodologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te s obzirom na značaj samog lokaliteta i snažno razvijene vučedolske kulture koja je po njemu dobila ime i čiji nalazi dobiveni arheološkim istraživanjima zauzimaju važno mjesto u arheološkoj znanosti, na lokalitetu koji je istražen manje od 10 %, izgrađen je u svijetu jedinstven muzej posvećen jednoj kulturi. Izgradnja muzejske zgrade i radionica starih zanata na Vučedolu, rekonstrukcija Megarona ljevača bakra i obnova Ville Streim kao spomenika kulture, realizirana je projektom Ilok – Vukovar – Vučedol (više na http://ilok-vukovar-vucedol.min-kulture.hr/) koji je završen 2011. g. kada je svečano otvorena obnovljena spomenička cjelina kompleksa dvorca Eltz u Vukovaru, dok je stalni postav današnjeg Gradskog muzeja Vukovar otvoren 24. siječnja 2014. godine. Ilok – Vukovar – Vučedol projekt je proveden pod pokroviteljstvom Vlade RH a vođen od strane Ministarstva kulture RH. Osim kompleksa dvorca Eltz, u sklopu projekta Ilok – Vukovar – Vučedol obnovljena je i povijesna barokna jezgra Vukovara s dvanaest istraženih i obnovljenih zgrada te dvorac Odescalchi u Iloku u kojemu je otvoren stalni postav Muzeja grada Iloka.
Radovi na stalnom postavu Muzeja Vučedolske kulture započeli su u ljeto 2014. godine, a Muzej je otvoren za javnost dana 30. lipnja 2015. godine. Kroz 19 prostorija na izložbenoj površini od preko 1200 m² prezentirani su civilizacijski dosezi vučedolske kulture. Muzeološka koncepcija stalnog postava uvodi posjetitelje u način života u okviru vučedolske kulture koja se iz matičnog prostora nastanka (u međuriječju Dunava, Save i Drave) proširila na područje današnjih dvanaest europskih zemalja interpretirajući nalaze koji manifestiraju visoko razvijenu civilizacijsku razinu. Teme obuhvaćene stalnim postavom su: geološki položaj Vučedola, naziv kulture, najraniji Indoeuropljani, stočarstvo, zemljoradnja, lov i ribolov, naselja, kuća, odjeća i tkanje, zanati i obuća, metalurgija, keramika, horizont, kalendar, grobovi, Vučedolac, religija, vučedolska kultura i istodobni svijet, nastajanje muzeja.
Muzejske zgrade projektirala je Radionica arhitekture pod vodstvom arhitekta Gorana Rake.
Autorica likovnog postava Muzeja je Vanja Ilić, arhitektica iz Zagreba.
Autori ideje muzeja su Ružica Marić, prof. arheologije i prof. dr. sc. Aleksandar Durman.
Autori stalnog postava su prof. dr. sc. Aleksandar Durman i Mirela Hutinec, dipl. arheolog.
Cilj ovog projekta je značajno doprinijeti gospodarskoj revitalizaciji i razvoju grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije i šire regije izgradnjom i uređenjem Arheološkog parka Vučedol (AP) kroz unapređenje kulturne (arheološke) i turističke infrastrukture i ponude, komunalne infrastrukture, promociju turizma, razvoj poduzetništva i ruralnog prostora, korištenjem novih tehnologija i kreativnih ideja pri obrazovanju, prezentaciji i promociji jedinstvene kulture i povijesne baštine na prostoru parka. Arheološki park Vučedol bit će centralna točka kulturno-turističke ponude Vukovara, a dugoročno će doprinijeti poboljšanju opće društveno-gospodarske situacije u regiji, smanjenju regionalnih nejednakosti te ostvarenju ciljeva nacionalnih strateških dokumenata (Strategija razvoja turizma RH do 2020., Strategija razvoja turizma Vukovarsko-srijemske županije 2015.-2020., Strategija EU za dunavsku regiju i Strategija EU 2020).
