Venera točno u dan, svakih osam godina ulazi u Plejade, najmanje zviježđe kroz koje prođe za jednu noć. Zbog svojih malih dimenzija, Plejade su jedno od najvažnijih zviježđa jer su u vrijeme vučedolske kulture stajale na putanji planeta i omogućavali njihovo praćenje.
Prije 4906 godina, 22. 2. 2889. g. pr. Kr. Venera je ušla u Plejade, a taj je događaj – kao najstariji TOČNI datum u svjetskoj prapovijesti – pročitao s jedinstvene terine pronađene u kolektivnom grobu na Vučedolu prof. dr. sc. Aleksandar Durman.
TKANJE – GLAZBA – PROGRAMIRANJE – ASTRONOMIJA
Tkanje, kao jedno od temeljnih zanimanja, kroz čitavu je prapovijest vezano uz žene koje su tkalje života i sudbina, vračarice i vladarice, često dovođene u vezu s Venerom.
Kao obilježavanje ovoga događaja po prvi puta, u Muzeju vučedolske kulture održano je predavanje Tene Karavidović Tragovi tekstila u arheologiji koja je nakon toga održala pokaznu radionicu tkanja na vertikalnom tkalačkom stanu koji je i sama rekonstruirala prema arheološkim podacima sa Vučedola.
Posjetitelji su se uz zvučnu kulisu djela Pléiades grčkog skladatelja Iannisa Xenakisa čija se 95. obljetnica rođenja ove godine obilježava, i sami okušali u tkanju iskušavajući razne tehnike.
Iannis Xenakis, skladatelj i arhitekt, tijekom cijeloga je života uspješno usklađivao arhitekturu i glazbu i ispitivao odnos glazbe i matematike. Razvio je računalni sustav UPIC koji je omogućavao prijenos grafičkih prikaza u glazbeni sadržaj.
Glazba u postavu Muzeja vučedolske kulture skladana je po istome principu. Autor glazbe za zvukolik Muzeja je Stanko Juzbašić koji je, između ostalog, motive s vučedolske keramike pretvarao u zvučni zapis.
Jeste li znali da je tkanje usko povezano s programiranjem? Prvi mehanizirani tkalački stan – Jacquardov tkalački stan – izumljen 1804. g., koristio je princip probušenih kartica u neprekinutom nizu koje kontroliraju korake u procesu tkanja i smatra se pretečom računarstva.
Partitura djela Pleiades Iannisa Xenakisa čine se poput krasne tkanine…
Menu
