MUZEJ VUČEDOLSKE KULTURE
Arheološki lokalitet Vučedol

INFO 
Adresa: Vučedol 252
32000 Vukovar
Županija: Vukovarsko-srijemska županija

Tel. +385 32 373 930
Fax. +385 32 373 937
E-mail: info@vucedol.hr
Url: www.vucedol.hr
OIB: 05703458858

RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE
utorak – nedjelja: 10:00 – 18:00 h
Muzej je zatvoren za posjetitelje ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima.

OPĆI PODACI
Stalni postav: da, na površini od 1200 m²
Zbirke: u formiranju
Knjižnica: u formiranju
Suvenirnica: da, suveniri i stručna publikacija; otvorena u radno vrijeme za posjetitelje.
Tel. suvenirnice: 032 373 927

Radno vrijeme djelatnika: 07:00 – 15:00h
Parkiralište: ispred zgrade muzeja
Fotografiranje / snimanje videokamerom: da
Dostupnost osobama s invaliditetom: da

Muzej vučedolske kulture osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 21. veljače 2013. godine kao nacionalni muzej. Rezultat je to dugogodišnjeg nastojanja da se Vučedol zbog svojega značaja svrsta u prvi red arheoloških parkova i upiše u arheološku kartu ovoga dijela Europe.

Muzej se nalazi podno platoa Vinograd Streim, dijela višeslojnog naselja koje je živjelo više ili manje intenzivno od neolitika do srednjega vijeka. Najintenzivniji život odvijao se ovdje tijekom eneolitika u kasnom 4. i tijekom 3. tisućljeća prije Krista. Nakon nekoliko manjih arheoloških istraživanja, ali i jednog značajnijeg kojega je 1938. g. na vučedolskom Gradcu obavio njemački arheolog Robert Rudolf Schmidt, i koje je rezultiralo otkrićem najvećega objekta „Megaron ljevača bakra“ i slavne Vučedolske Golubice / Jarebice, na lokalitetu se od 1984. godine nastavlja sa sustavnim arheološkim istraživanjima u organizaciji Gradskog muzeja Vukovar i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zahvaljujući znanstvenim interpretacijama arheoloških nalaza dobivenih istraživanjima, prvenstveno voditelja istraživanja i autora idejne koncepcije postava prof. dr. sc. Aleksandra Durmana, pročelnika Katedre za arheometriju i metodologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te s obzirom na značaj samog lokaliteta i snažno razvijene vučedolske kulture koja je po njemu dobila ime i čiji nalazi dobiveni arheološkim istraživanjima zauzimaju važno mjesto u arheološkoj znanosti, na lokalitetu koji je istražen manje od 10 %, izgrađen je u svijetu jedinstven muzej posvećen jednoj kulturi. Izgradnja muzejske zgrade i radionica starih zanata na Vučedolu, rekonstrukcija Megarona ljevača bakra i obnova Ville Streim kao spomenika kulture, realizirana je projektom Ilok – Vukovar – Vučedol (više na http://ilok-vukovar-vucedol.min-kulture.hr/) koji je završen 2011. g. kada je svečano otvorena obnovljena spomenička cjelina kompleksa dvorca Eltz u Vukovaru, dok je stalni postav današnjeg Gradskog muzeja Vukovar otvoren 24. siječnja 2014. godine. Ilok – Vukovar – Vučedol projekt je proveden pod pokroviteljstvom Vlade RH a vođen od strane Ministarstva kulture RH. Osim kompleksa dvorca Eltz, u sklopu projekta Ilok – Vukovar – Vučedol obnovljena je i povijesna barokna jezgra Vukovara s dvanaest istraženih i obnovljenih zgrada te dvorac Odescalchi u Iloku u kojemu je otvoren stalni postav Muzeja grada Iloka.

Radovi na stalnom postavu Muzeja Vučedolske kulture započeli su u ljeto 2014. godine, a Muzej je otvoren za javnost dana 30. lipnja 2015. godine. Kroz 19 prostorija na izložbenoj površini od preko 1200 m² prezentirani su civilizacijski dosezi vučedolske kulture. Muzeološka koncepcija stalnog postava uvodi posjetitelje u način života u okviru vučedolske kulture koja se iz matičnog prostora nastanka (u međuriječju Dunava, Save i Drave) proširila na područje današnjih dvanaest europskih zemalja interpretirajući nalaze koji manifestiraju visoko razvijenu civilizacijsku razinu. Teme obuhvaćene stalnim postavom su: geološki položaj Vučedola, naziv kulture, najraniji Indoeuropljani, stočarstvo, zemljoradnja, lov i ribolov, naselja, kuća, odjeća i tkanje, zanati i obuća, metalurgija, keramika, horizont, kalendar, grobovi, Vučedolac, religija, vučedolska kultura i istodobni svijet, nastajanje muzeja.

Muzejske zgrade projektirala je Radionica arhitekture pod vodstvom arhitekta Gorana Rake.
Autorica likovnog postava Muzeja je Vanja Ilić, arhitektica iz Zagreba.
Autori ideje muzeja su Ružica Marić, prof. arheologije i prof. dr. sc. Aleksandar Durman.
Autori stalnog postava su prof. dr. sc. Aleksandar Durman i Mirela Hutinec, dipl. arheolog.

Cilj ovog projekta je značajno doprinijeti gospodarskoj revitalizaciji i razvoju grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije i šire regije izgradnjom i uređenjem Arheološkog parka Vučedol (AP) kroz unapređenje kulturne (arheološke) i turističke infrastrukture i ponude, komunalne infrastrukture, promociju turizma, razvoj poduzetništva i ruralnog prostora, korištenjem novih tehnologija i kreativnih ideja pri obrazovanju, prezentaciji i promociji jedinstvene kulture i povijesne baštine na prostoru parka. Arheološki park Vučedol bit će centralna točka kulturno-turističke ponude Vukovara, a dugoročno će doprinijeti poboljšanju opće društveno-gospodarske situacije u regiji, smanjenju regionalnih nejednakosti te ostvarenju ciljeva nacionalnih strateških dokumenata (Strategija razvoja turizma RH do 2020., Strategija razvoja turizma Vukovarsko-srijemske županije 2015.-2020., Strategija EU za dunavsku regiju i Strategija EU 2020).

Misija je sakupljanje, istraživanje, očuvanje, zaštita, prezentacija i interpretacija lokalnog identiteta, povijesti, kulture, umjetnosti, tradicijske, prirodoslovne i arheološke baštine istočne Hrvatske na dobrobit šire javnosti, obrazovanja svih dobnih skupina društva i održivo korištenje kulturne i prirodne baštine

• biti javna institucija kojoj je prikupljanje, zaštita, očuvanje i prezentacija arheološke baštine jedan od temelja očuvanja i razvitka kulturnog i nacionalnog identiteta Republike Hrvatske;
• kao moderna, javna ustanova na najvišoj europskoj razini, poštujući najviše standarde kvalitete i ažurnosti te koristeći suvremenu tehnologiju i informatizaciju, unaprjeđivati muzejsku struku i znanstveni rad na području svoje djelatnosti;
• povećanje prepoznatljivosti u javnosti, povećanje interesa publike iz grada Vukovara, Hrvatske i inozemstva kao i što bolje pozicioniranje Muzeja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini;
• biti značajna kulturna institucija na području arheologije na državnoj razini i najznačajniji znanstveno-istraživački centar vučedolske kulture;
• podizanje svijesti lokalne zajednice i djelatnika Muzeja o značaju i vrijednosti kulturne baštine Vučedola kako bi rasla motivacija ostvarenja vizije;
• postati ishodište i središte indoeuropskih studija.