Unutar muzejskih depoa diljem svijeta čuvaju se predmeti od iznimne važnosti koji otkrivaju nebrojene tajne o svjetskoj prošlosti. Bilo da je riječ o umjetničkim djelima, znanstvenim instrumentima ili pak predmetima svakodnevne upotrebe njihovu vrijednost definira povijesni značaj, estetika i rijetkost. Svi oni dio su naše prošlosti i bogate kulturne baštine od velikog značaja za pojedinaca, čitavu zajednicu, državu, kontinent ili svijet.

Nažalost, većina predmeta smještena u mračnim muzejskim depoima nikada ne ugleda svjetlost dana. Razlozi tome su mnogobrojni. Predmeti mogu biti „skriveni od pogleda javnosti“ zbog svoje vrijednosti ili osjetljivosti, dok se najčešće javlja problem ograničenog prostora izlaganja i velike količine materijala koji jednostavno „nikada ne dođe na red“. Također, kustosi ili drugi stručnjaci i znanstvenici ponekad zaziru od objave onih predmeta čija namjena nije jasno definirana, stoga unutar stalnih postava nastoje napraviti uži izbor koji će dati i najbolje rezultate u smislu prezentacije i interpretacije priče koju muzej predstavlja. Dio građe pronađe svoje mjesto u povremenim izložbama, najčešće kroz sužene tematske cjeline. Na ovaj način dodatno se oplemenjuje stalni postav nekim novim spoznajama i inovativnim načinima prezentacije, a kroz kataloge izložbe predmeti ostaju zauvijek dostupni javnosti iako se nakon nekog vremena ponovno vrate u svoj dom, u svoju mračnu kutiju na nekoj od polica depoa.

Muzejski depoi za većinu posjetitelja ostaju skriveni prostori, nepoznanica s dozom misterije, a ukoliko bi se nekome pružila mogućnost zaviriti u njega, sama ljudska znatiželja nagnala bi ga poviriti u skrivene kutije i ladice.

Vodeći se tom mišlju nastala je izložba pod nazivom Male tajne velikog depoa koja ima za cilj predstaviti jedan dio naše muzejske čuvaonice i radnoga prostora koje su našim posjetiteljima inače nedostupni, a predmete koje smo odlučili prezentirati na izložbi izvadili smo iz njihovih velikih mračnih kutija na svjetlost dana.

Izložba predstavlja minijaturne predmete iz razdoblja vučedolske kulture (3000.-2500. pr. Kr.) pronađene na eponimnom lokalitetu unutar zatvorenih cjelina, jama i kuća, u sustavnim arheološkim istraživanjima položaja Kukuruzišta Streim čiji je iskop trajao čitavo desetljeće – od 2012. do 2021. godine.

Riječ je o predmetima koji su služili u svakodnevnim ili pak ritualnim aktivnostima te predmetima višestruke namjene, ali svakako su najzanimljiviji oni čiju stvarnu namjenu tek planiramo odgonetnuti…

Autori izložbe: Mirna Šuljug, Mirela Hutinec, Petra Nikolić

Tekstovi: Mirna Šuljug, Petra Nikolić

Dizajn izložbe: Zrinka Kukuljica Merčep

Tehnička realizacija: Ivan Pavešković-Burazer

Fotografije: Ivan Pavešković-Burazer, Petra Nikolić

Crteži: Zrinka Kukuljica Merčep

Edukacijski program: Krešimir Martinović

Marketinški program: Darko Bilandžić

3D snimanje muzejskih predmeta: Mario Mikić-Vučak

Konzervatorsko-restauratorski radovi: Vedar Mesarić

Grafičko oblikovanje i tisak: Mario Soldo, Tiskara Soldo, Vukovar